Na pijacu se kriju svakakva blaga, kod nas postoji teta s razno raznim gljivama, postoji jedna starija žena koja uzgaja rabarbaru. Postoje i stare bakice koje za 5 kuna prodaju buketiće domaćeg cvijeća, postoji i jedan mladi bračni par koji uzgaja ljubičasti karfiol. Na pijacu se mogu pronaći i neke stare sorte raznog voća i povrća. Ja vjerujem u ove ljude koji iz dana u dan prepoznaju prirodne vrijednosti i važnost zdravlja nas koji kupujemo kod njih.
Nastavljam svoje putovanje kroz projekt održivog razvoja i danas vam donosim novu priču i recept. Danas vas želim potaknuti da namirnice koje jedete kupujete na lokalnim tržnicama, naravno ukoliko ih ne uzgajate sami. Kako živim u malom gradu, kod nas se najveći pijačni dan održava subotom i tada su tezge najšarenije i najpunije. Svake subote ujutro Noa i ja se zaputimo na pijac i otkrijemo nešto novo.
Kad sam ja bila mala, sjećam se da su na pijac išle samo stare žene i bake, ali situacija se mijenja i uvijek me obraduje kada vidim da je skoro svako treće lice na pijacu, mlado lice. Još me više raduje kad iza šarene tezge umjesto bakica vidim i mlade ljude koji pridonose održivom razvoju i koji ispred sebe prodaju jabuke s piknjicama.
Ne znam kakav je kod vas običaj, ali ja na pijacu često kušam razno voće i povrće pa čak i dobijem savjete o njihovoj pripremi od ljudi koji uzgajaju tu hranu. Sretna sam i što znam da samom kupovinom na pijacu općenito manje opterećujem okoliš, automatski smanjujući emisiju ugljičnog dioksida jer je put hrane od polja do mog stola puno kraći. Male promjene, velike uštede.
Poanta ove priče je ta da širok izbor ‘svježih’ namirnica u supermarketima nije prirodan, to znači da je puno namirnica prevezeno s velike udaljenosti i da su proputovale mnoge zemlje prije nego su završile u našoj košari. Takva hrana je obično i dugo uskladištena pa se u njoj nalazi jako malo vrijednih hranjivih sastojaka. Prijevoz i rashladni sustavi su velik teret za okoliš i zato vas pozivam da jedete hranu koja je prirodna – prirodna u odnosu na trenutnu sezonu.
Volim pružati godišnjim dobima da budu moji vodiči i da na naš stol donose svježe, zdrave i ukusne namirnice. Sezonska hrana je nekako poput ponovno oživljenih prošlogodišnjih uspomena. Jedna od namirnica koju npr. sada možete pronaći na pijacu je i jabuka petrovača, to je stara sorta jabuka koja mene vraća u djetinjstvo i dane kada smo ju kupili po podu kod susjede. Danas tu istu staru sortu jabuke kupujem na pijaci za svog sina i njegovu dohranu, budući da je susjedino stablo iz djetinjstva daleko od mjesta gdje živim, a krenula je i sezona pečenjaka, kao i najsočnijeg paradajza mađarca koji je uz luk i papriku zvijezda današnjeg recepta.
Danas kuhamo sataraš. Sataraš je savršen primjer sezonskog recepta i svi sastojci za njega dolaze upravo s moje pijace od ove subote. Kod nas poslužen uz pire krumpir, a nekome je dovoljan i uz šnitu kruha.
Dobar tek!

- 3 crvena luka
- 3 paprike
- 4 domaća paradajza
- sol i papar
- po želji: češnjak
-
U većoj plitkoj tavi prodinstati narezani luk dok ne omekani.
-
Na luk dodati narezanu papriku, dinstati oko 10 minuta dok ne omekani.
-
Paradajz uronite u vruću vodu kako biste mu lakše otklonili kožu. Ogulite ga, pa ga nasjeckanog dodajte na luk i papriku.
-
Nemojte dodavati nikakvu tekućinu.
-
Povremeno promiješajte.
-
Sve skupa dinstajte do željene gustoće.
-
Posolite i poparite po ukusu.
Napomena:
Nakon što ogulite paradajz, možete ga nasjeckati i posoliti te ostaviti 10-ak minuta da pusti tekućinu. Tako će vam se sataraš brže ukuhati.